Skupština i savet stambene zgrade

Skupštinu stambene zgrade čine svi vlasnici stanova i drugih posebnih delova zgrade (lokala, garaža i slično). Skupština zgrade može se obrazovati i za deo zgrade koji čini građevinsku i funkcionalnu celinu (lamela, ulaz…).U stambenoj zgradi, odnosno delu zgrade sa deset i manje vlasnika stanova ili drugih posebnih delova, umesto skupštine obrazuje se savet zgrade, koji se od skupštine razlikuje samo po imenu, jer se na njihovo formiranje i rad primenjuju potpuno ista pravila.Stambena zgrada obavezna je po zakonu da formira skupštinu, odnosno savet, ali ne postoje nikakve kazne za zgrade koje nemaju ovaj organ. Međutim, učešće u različitim programima za pomoć stambenim zgradama koje sprovodi lokalna samouprava neće biti moguće ukoliko zgrada nema ove organe.Odluke skupštine zgrade obavezuju sve vlasnike stanova i drugih posebnih delova zgrade.Skupština zgrade bira predsednika skupštine, a savet — predsednika saveta. Sve što je u ovom članku rečeno o skupštini zgrade i predsedniku skupštine, odnosi se i na savet zgrade i predsednika saveta.

Nadležnosti skupštine

Skupština zgrade obavlja sledeće poslove:
• donosi program održavanja zgrade i usvaja godišnji izveštaj o realizaciji tog programa;
• odlučuje o izvođenju konkretnih radova održavanja i kome će ti radovi biti povereni;
• utvrđuje koliko ko od vlasnika stanova treba da dâ novca za održavanje zgrade;
• određuje uslove i način održavanja reda u zgradi;
• odlučuje o osiguranju zgrade;
• uređuje način korišćenja zajedničkih delova zgrade;
• odlučuje o poboljšanju uslova stanovanja u zgradi i drugim pitanjima u vezi sa održavanjem i upravljanjem zgradom.

Formiranje skupštine

Skupština zgrade formira se na sastanku na kojem mora biti prisutno više od polovine vlasnika stanova ili drugih posebnih delova zgrade, odnosno njihovih predstavnika. Tada se bira i predsednik skupštine. Zapisnik s te prve, konstitutivne sednice trebalo bi da potpiše više od polovine vlasnika stanova ili drugih posebnih delova zgrade, odnosno njihovih predstavnika. Novoizabrani predsednik nosi zapisnik s potpisima na overu u pisarnicu nadležne opštine. Kopija zapisnika ostaje u opštini, a overeni original ostaje kod predsednika. Na osnovu overenog zapisnika može se izraditi pečat skupštine zgrade. U Zavodu za informatiku i statistiku dobija se potvrda o matičnom broju skupštine. Zatim se u filijali Poreske uprave za teritoriju opštine na kojoj se nalazi zgrada dobija poreski identifikacioni broj (PIB). Za otvaranje poslovnog računa potrebno je banci dostaviti odluku skupštine zgrade da otvori račun i potvrde o PIB-u i matičnom broju.

Način rada skupštine

Sednicu skupštine saziva i vodi predsednik. Na sednici se vodi zapisnik koji potpisuju zapisničar i predsednik.

Skupština zgrade može punovažno odlučivati ako je prisutno više od polovine članova skupštine. Svakom vlasniku stana ili posebnog dela zgrade pripada po jedan glas. Može se glasati i pismenim putem. Ako vlasnik ne odredi svog predstavnika na dve uzastopne sednice za konstituisanje skupštine, svojstvo člana skupštine dobiće nosilac stanarskog prava, odnosno zakupacstana ili drugog posebnog dela zgrade, s pravom odlučivanja o tekućem održavanju dok vlasnik ne odredi predstavnika.

Većinom glasova prisutnih članova skupštine zgrade donose se odluke o tekućem održavanju, dok je za odluke o investicionom održavanju potrebna saglasnost članova skupštine kojima pripada više od polovine ukupne površine stanova i drugih posebnih delova zgrade.

Predsednik skupštine zgrade

Skupština zgrade, natpolovičnom većinom glasova svih članova, bira predsednika skupštine zgrade na period od četiri godine. On može biti razrešen dužnosti i pre isteka mandata. Za predsednika može biti biran svaki poslovno sposoban vlasnik stana ili posebnog dela zgrade. Isto tako, predlog za izbor ili razrešenje predsednika može podneti svaki vlasnik.

Predsednik skupštine zgrade:
• rukovodi radom skupštine i izvršava njene odluke;
• predlaže program održavanja, stara se o njegovom sprovođenju i o tome podnosi izveštaj
• zaključuje ugovore u ime zgrade i zastupa je pred organima uprave i na sudu;
• plaća račune u ime i za račun zgrade i prima uplate u korist zgrade;
• podnosi tužbe u ime zgrade protiv vlasnika koji ne izvršavaju svoje obaveze;
• obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti skupština zgrade.
Radove koji se smatraju hitnim intervencijama predsednik može da preduzme bez odluke skupštine zgrade.

Spor sa zgradom, skupštinom ili predsednikom

Ukoliko zgrada ne ispunjava svoje zakonske obaveze, pa ti zbog toga pretrpiš nekakvu štetu, bilo kao vlasnik stana, stanar ili prolaznik (kome je s krova pala ledenica na glavu, na primer), moći ćeš da tužiš zgradu, bez obzira na to da li ima formiranu skupštinu ili ne. Štetu će morati da plate vlasnici stanova i drugih posebnih delova zgrade.Ako ti je odlukom skupštine zgrade povređeno neko pravo, bilo da si vlasnik stana, stanar ili neko treći, možeš tu odluku da probaš da oboriš na sudu. U slučaju da si oštećen nekim postupkom predsednika skupštine, moraćeš da tužiš njega lično. Na kraju, ako neko tuži skupštinu zgrade zbog neke odluke za koju ti nisi glasao, to ti neće nimalo pomoći. Ako nešto bude moralo da se plaća zbog takve odluke, i ti ćeš morati da platiš svoj deo.



Zakoni – PDF